Pamięć o Sarajewie w prozie wspomnieniowej autorów z Bośni i Hercegowiny

DOI: https://doi.org/10.19195/0137-1150.173.41
Lilla Moroz-Grzelak
Google Scholar Lilla Moroz-Grzelak
Publikacja:

Abstrakt

Svrha članka bila je ukazati na važnost sjećanja i zaborava u ljudskom životu na temelju sjećanja troice rođenih u Sarajevu autora — Emira Kusturice, Aleksandra Hemona i Miljenka Jergovića. To je omogućilo da se prikažu sarajevske slike sačuvane u njihovom sjećanju i predstave razlike između razdoblja mirnog postojanja etničko raznovrsnog društva doba federativne Jugoslavije i perioda nakon krvavog rata u Bosni i Hercegovini 1992–1995. U njihovim djelima sjećanje na grad u kojem su odrasli i proveli mladost prije rata ukazuje na miran suživot raznolikog društva. Rat je uništio postojeći poredak i obrede, a također je ponudio potrebu za definiranjem njihovog nacionalnog i etničkog identiteta. Zadržavanje sjećanja na obitelj i njezine korijene postalo je obranom od zaborava, dokazivajući koliko je čovjeku potrebno ukorijenienije u obiteljskoj, susjedskoj, društvenoj, državnoj ili etničkoj zajednici, iako suočavanje zapamćene slike s trenutnim mjestom postaje bolni sukob s vlastitim sjećanjem.

Pobierz artykuł PDF

Zamierzasz pobrać artykuł darmowy. Tutaj znajdziesz informacje o zasadach pobierania darmowych artykułów z bazy.